D O B R O D O Š L I C A

    

DRAGI PRVACI,

širimo ruke ka vama. Čekamo vas da se  družimo, rastemo, saznajemo, uživamo u svim aktivnostima koje škola organizuje. Biće puno igre, pesme, slova, brojeva, zadataka, diploma, nagrada. Dajemo obećanje da ćete biti u školi srećni i zadovoljni. Pružite nam vaše rukice, postanite nam dragi saradnici.

 

NAŠIM PRVACIMA

DRAGI PRVACI , DOBRO DOŠLI U ŠKOLU!

ŽELIMO VAM DA BUDETE:

                                                                                                              ZDRAVI

SREĆNI

VREDNI

          

 

ishrana je veoma važna,..                                                                                        režim dana…

ISHRANA JE VEOMA VAŽNA, OMOGUĆUJE PRAVILAN RAZVOJ LIČNOSTI

 Treba jesti meso, ribu, povrće, voće i slatkiše (umereno)

 Obavezno doručkovati, ručati, večerati i imati dve u užine u toku dana

Doručak će ti omogućiti da imaš dovoljno energije, vitamina i minerala,

da dobro pratiš rad na času i pamtiš sadržaje . Nećeš biti nervozan, ljut ni kada  ne budeš znao da rešiš zadatak.

Ručak nadoknađuje izgubljenu i stvara novu energiju za igru i rad.

Večera će ti dati lep i miran san.

Za užinu izaberi sendvič, palačinke, palentu, voće, mleko, jogurt, ..a grickalica što manje jedi.

Pij dosta tečnosti ( najviše vode, može i mleko i prirodni sokovi) – tako ćeš izbeći umor, pospanost na časovima, .. . Nemoj piti gazirane sokove.

 Ne zaboravi , pre svakog jela da opereš ruke!!!

 Čistoća je pola zdravlja.

 

SREĆA-

  VOLI I BUDI VOLJEN

 DAJ I TRAŽI PAŽNJU

REŽIM DANA i PRAVILA UČENJA

• Ako u školu ideš prepodne ustani najmanje pola sata pre polaska u školu

• Obavi jutarnju higijenu

• Obuci se samostalno

• Doručkuj

• Bez žurbe, straha, sa naučenim i ispisanim domaćim zadacima kreni u školu

• Ljudima koje sretneš na putu do škole/kuće kaži dobro jutro/dobar dan

• U školi i kod kuće, na svom radnom mestu pripremi knjige, sveske, pribor za rad

• Pažljivo slušaj šta učitelj govori, postavi pitanje o onome šta te zanima. Slobodno pitaj učitelja i ono što ti nije jasno, šta nisi razumeo.

• Voli i poštuj svog učitelja biće ti lepo u školi i volećeš učenje

• Druži se sa drugovima i drugaricama

• Pospremi svoje radno mesto pre nego što izađeš iz svoje učionice/sobe u kojoj si učio

• Na putu do škole/kuće vodi računa o svojoj bezbednosti u saobraćaju

• Po povratku kući razgovaraj sa članovima porodice o događajima u školi, domaćim zadacima

• Ručaj i odmori se najmanje dva sata po dolasku iz škole kroz igru, druženje, spavanje. Igraj se na svežem vazduhu.

• Biraj igrice na računaru koje voliš, ali nemoj da traju duže od 20 minuta (najduže pola sata)

• Svoju sobu redovno provetravaj, a posebno pre nego što kreneš sa učenjem i izradom zadataka

• Uči i izradi domaće zadatke uvek u isto vreme i na istom mestu. Uči  za stolom, sedeći tako da su ti laktovi oslonjeni na  sto, a noge na pod.

• Vodi računa da sediš pravilno, da ne kriviš kičmu jer kriva kičma jako boli

• U prostoriji u kojoj učiš mora biti dovoljno svetlosti. Temperatura vazduha u njoj ne sme biti ni suviše mala ali ni suviše velika.

• Svoju sobu i igračke pospremi sam

• Đačku torbu pripremi uveče, najbolje nakon završetka radnih zadataka,a najkasnije pre spavanja

• Večeraj najkasnije  sat vremena pre spavanja

• Obavi večernju higijenu – ne zaboravi da dobro opereš zubiće

• Najkasnije u 20 časova idi na spavanje (san je čovekov prijatelj,omogućuje mu da bude zdrav)

• Pre spavanja izbegni svađu, ljutnju,potraži pažnju,ljubav

• Ako si u školu išao popodne- učenje i izradu domaćih zadataka ostavi za ujutro. Kada si odmoran brže se shvata i pamti.

• Ne dozvoli da ti stariji pišu domaće zadatke ili da ih prepisuješ od druga ili drugarice. Naravno nemoj sebi dozvoliti i da zaboraviš na domaći rad.

• Ne zaboravi da svakodnevno pročitaš neki tekst ili deo knjige

• Postani član biblioteke

• Postani srećan, zadovoljan i uspešan učenik!

10 KORAKA DO USPEŠNIJEG ČITANJA

 Važnost umeća čitanja poznata je svima, pa i mališanima koji ovu veštinu još uvek ne poseduju. Ona utiče na snalaženje u svakodnevnom životu , uspeh u obrazovanju, a samim tim je vezana i za emocionalno zadovoljstvo.

Polaskom u školu, vrlo brzo se prelazi na pisanu reč i deca koja imaju poteškoća u čitanju postaju zbunjena. Neuspeh  u početnoj fazi čitanja, može dovesti da toga da dete kasnije u potpunosti odbije da čita ili to radi samo pod prisilom. Roditelj, učitelj i stručni saradnik morali bi prepoznati dete koje ima poteškoća kako bi se što pre moglo pristupiti rešavanju problema.

Čitanje uključuje povezivanje mnogih veština. Poteškoće u bilo kom području veština vezanih za čitanje mogu prouzrokovati poremećaje u obradi pisane reči. Jedno takvo područje veština, razvoj jezika, ključna je komponenta čitanja. Istraživanja su pokazala da su i govorenje i slušanje glavni činioci koji doprinose čitanju. Vizualne sposobnosti, pokreti očima pri praćenju slova i reči i povezivanje značenja deo su čitanja. Na umeće čitanja deteta, svakako, utiču i kognitivne sposobnosti, kao što su dugotrajno i kratkotrajno pamćenje, asocijativno učenje, prepoznavanje i ispravljanje grešaka.

Jačanjem jezičkih veština deteta, roditelj može povećati njegovo zanimanje za čitanje.

KORAK 1.

U svakodnevnom govoru koristite raznovrsni i bogat rečnik koji će zainteresovati vaše dete i proširiti njegovo poznavanje reči.

KORAK 2.

Često čitajte svom detetu.

Koristite reči iz priče koju čitate da  postavite pitanje. Zamolite dete da vam prepriča ono što ste pročitali. Zajedno smišljajte nove naslove. Ako je detetu teško da se priseti svega što je pročitano, češće prekidajte postavljajući pitanja o pročitanom.

KORAK 3.

Povremeno prekinite dete u čitanju i zamolite ga da pokuša da pogodi što se u priči dalje dešava.

KORAK 4.

Čitajte s detetom istu priču nekoliko dana ili čak nedelja.

Nakon što dobro utvrdite priču, pređite na njenu „umetničku“ obradu –  crtajte likove, izrađujte lutke, napravite predstavu ili skeč, slike o priči okačite na zid, ili napravite strip tako da crtate slike redosledom događaja iz priče. Koristite jezik priče, ponavljajte ključne reči, razgovarajte o svom projektu.

KORAK 5.

Povežite priču s događajima iz svakodnevnog života.

Na primer, dok se oblačite, upitajte dete: „Šta bi Pepeljuga danas obukla?” Na ovaj način pružate mu priliku za kreativnu interakciju s čitalačkim materijalom i razvijate dublje razumevanje sadržaja priče.

KORAK 6.

Igrajte se glasovima.  Rimujte reči iz priče koju čitate.

Uzmite zanimljive reči iz priče i sastavite popis. Igrajte se s detetom tako da oboje pokušavate zapamtiti reči redosledom kojim su zapisane. Možete započeti s jednom rečju, zatim krenite s dve, tri, i tako dalje.

KORAK 7.

Igrajte se “špijuna” tako da opisujete predmet na određenoj stranici priče i tražite od deteta da pogodi o kom je predmetu reč,  a zatim zajedno pronađite tu reč na stranici.

KORAK 8.

Rastavite jednostavne reči na njihove najosnovnije glasove (na primer, reč „trava“ /t/r/a/ v /a/ ) zatim upitajte dete, “Koja je to reč?”

KORAK 9.

Igrajte igru slušanja azbuke.

Poređajte slova azbuke iznad  detetovog radnog prostora, ali tako da ih može lako dohvatiti. Rastavite reč na glasove i izgovarajte glas po glas. Nakon što izgovorite pojedini glas, recite detetu da uzme slovo koje ga predstavlja. Zatim izgovorite sve glasove zajedno kako bi oblikovali reči. Reč možete izgovoriti vi ili vaše dete.

KORAK 10.

Igrajte se “nizanja” glasova.

Opet redom složite slova azbuke iznad radnog prostora. Izgovorite neki glas, dete uzima uzima to slovo azbuke i pri tom  doda svoj glas koji, takođe, uzima ; nižete glasove dok ne dobijete reč.

KORAK 11.

Koristite zabavne materijale kada s detetom igrate igre čitanja.

Slikajte prstima, pravite slova od različitih materijala i istovremeno glasove/ slova koja pravite.

 

Print Friendly, PDF & Email